Mi činimo svijet sigurnijim

E-glasnik 12/2020
  • 2021. godina  - godina novih izazova
    2021. godina - godina novih izazova
    više >
  • Cyber sigurnost u doba koronavirusa
    Cyber sigurnost u doba koronavirusa
    više >
  • Evo koje dvije norme morate tranzitirati tijekom 2021. godine!
    Evo koje dvije norme morate tranzitirati tijekom 2021. godine!
    više >
Tehnička inspekcija

Industrijska radiografija je jedna od najzastupljenijih metoda nerazornih ispitivanja koja se već više od 100 godina upotrebljava za detekciju nepravilnosti kod cijelog spektra konstrukcija i komponenti te industrijskih proizvoda. Od samih početaka industrijska radiografija koristi radiografski film kao senzor prolaznog X ili γ zračenja. Posljednja tri desetljeća dolazi do intenzivnijeg razvoja različitih senzora X i γ zračenja kojima je moguće dobiti radiografsku sliku u digitalnom zapisu. Računalna radiografija (CR - Computed Radiography)  jedna je od tehnika digitalne radiografije gdje se kao senzor zračenja koriste slikovne ploče (eng. Imaging Plates) koje se nakon eksponiranja očitavaju (skeniraju) u skeneru za računalnu radiografiju te se dobiva radiografska slika u digitalnom obliku. Analiza i interpretacija tako dobivenih radiografskih slika provodi se na računalu pomoću odgovarajućih računalnih alata. Ova, relativno nova tehnika industrijske radiografije koristi se u medicini od ranih 80-tih godina prošlog stoljeća, no tek je razvoj posebnih slikovnih ploča za industrijsku primjenu omogućio upotrebu i u području nerazornih ispitivanja zavarenih metalnih konstrukcija.

Koraci postupka provedbe računalne radiografije prikazani su dijagramom toka na slici 1.

 

Slika 1. Koraci provedbe računalne radiografije

 

Osnovna razlika u provođenju radiografske kontrole pomoću sustava za računalnu radiografiju u odnosu na konvencionalnu radiografsku kontrolu jest u koraku prevođenja latentne slike u radiogram, odnosno u slikovni zapis te u daljnjoj analizi i interpretaciji radiograma, odnosno slikovnog zapisa. Kod konvencionalne radiografske kontrole eksponirani film je potrebno kemijski obraditi u tamnoj komori da bi se dobio radiogram koji se potom pregledava i analizira na iluminatoru, dok se kod računalne radiografije slikovna ploča očitava u pripadajućem skeneru (nema potrebe za tamnom komorom) te se dobiveni slikovni zapis pregledava na ekranu računala i analizira pomoću računalnih alata. Slikovna ploča se nakon skeniranja briše unutar skenera te je spremna za ponovnu upotrebu.

 

Osnovne komponente sustava za računalnu radiografiju (CR) su:

  • izvor ionizirajućeg zračenja – rendgenski uređaj ili radioaktivni izotop,
  • slikovna ploča,
  • skener za računalnu radiografiju i
  • računalo s odgovarajućim ekranom za analizu i interpretaciju.

 Kvantitativna usporedba kvalitete radiograma dobivenog konvencionalnim putem i slikovnog zapisa dobivenog računalnom radiografijom nije moguća budući da nije moguće koristiti identične parametre kvalitete slike. Dok kod klasične radiografije koristimo indikatore kvalitete slike i mjerimo zacrnjenje filma, kod računalne radiografije kvaliteta radiografskog zapisa uz korištenje indikatora kvalitete slike dokazuje se i mjerenjem značajki digitalne slike  kao što su odnos signal-šum (eng. SNR-signal to noise ratio) i prostorna razlučivost (eng. Spatial resolution).

 Uslijed digitalne prirode slikovnih zapisa ostvarene su sve prednosti koje proizlaze iz korištenja računalnih alata za interpretaciju, analizu, slanje i pohranjivanje rezultata ispitivanja. Također, specifična svojstva slikovnih ploča u pogledu dinamičkog raspona slike u usporedbi s klasičnim radiografskim filmom dovela su do dodatnog razvoja i poboljšanja određenih tehnika radiografiranja kao npr. tangencijalne tehnike mjerenje debljine stijenke cijevi. Ipak, uz sve prednosti digitalnog zapisa postoji i realna opasnost manipulacije rezultatima.

 Zbog zamjene kemijske obrade filma u tamnoj komori skeniranjem slikovne ploče, sustavi za računalnu radiografiju su fleksibilniji i ekološki prihvatljiviji od sustava za konvencionalnu radiografiju te je ukupno vrijeme provođenja radiografske kontrole kraće. Nasuprot tome, nedostaci koji se vežu uz korištenje računalne radiografije su značajno veća inicijalna ulaganja u opremu i izobrazbu ispitnog osoblja, nedostatak stručnog iskustva operatera i nadležnih inspektora te robusnost opreme prilikom provođenja terenskih ispitivanja.

 U svrhu osiguranja dostatne radiografske osjetljivosti i  ponovljivosti rezultata ispitivanja prilikom ispitivanja zavarenih spojeva metalnih materijala računalnom radiografijom koristi se norma EN ISO 17636-2:2014 „Nerazorno ispitivanje zavarenih spojeva -- Radiografsko ispitivanje -- 2. dio: Tehnike snimanja rendgenom i izotopom primjenom digitalnih detektora“ u kojoj je definirano sve što je potrebo za provođenje radiografske kontrole od izbora radiografskog sustava, klase radiografiranja, parametara ekspozicije, dokazivanja kvalitete radiografske slike itd…

 Ponovna recertifikacija osoblja ukoliko osoba već posjeduje određeni stupanj osposobljenosti sukladno EN ISO 9712 za provođenje radiografske kontrole nije potrebna. Ipak, osoblje koje provodi ispitivanja s ovim sustavima mora biti dodatno osposobljeno u području digitalne radiografije. Ovu uslugu je TÜV Croatia već pružila s odličnim povratnim informacijama od klijenata.  Ukoliko je moguće ostvariti sve zahtjeve norme, nema prepreke da računalna radiografija u potpunosti zamjeni klasičnu radiografiju zavarenih spojeva.

Slika 2. Primjer digitalne radiografske slike zavarenog spoja

I u ovoj godini nastavljeno je angažiranje TÜV Croatia d.o.o. kao Tijelo za ocjenu sukladnosti od strane ĐĐ Termoenergetska postrojenja d.o.o. na kogeneracijskim postrojenjima s loženjem na drvnu biomasu, a obuhvat nadzora se sastoji od vodocjevnog kotla (HRN EN 12952) i eksternih cjevovoda (HRN EN 13480) prema modulu H1, te posuda (HRN EN 13445) prema modulu G, s tim da kategorije II, III i IV tlačne opreme podliježu nadzoru Tijela za ocjenu sukladnosti prema Pravilniku o tlačnoj opremi NN 79/2016 odnosno Direktivi 2014/68/EU.

U ovoj godini ugovoreni su nadzori na kogeneracijskim postrojenjima 26.0261 BE-TO Brinje i 26.0264 Energana Gospić 1.

 

Osnovne tehničke karakteristike BE-TO Brinje d.o.o. proizvodni broja 26.0261:

- Maksimalni radni tlak (PS): 84,0 bar

- Maksimalni trajni kapacitet kotla: 30,0 t/h

- Tlak pregrijane pare na izlasku iz kotla: 71,0 bar

- Maksimalna dozvoljena temperatura: 480 °C

- Tvorničkog broj: 1700

 

Pogled na BE-TO postrojenje:

 

Izvana :                                                          Iznutra:

 

Natpisna pločica:

 

Tlačna proba kotla (generatora pare) je provedena u skladu s napisanom procedurom 12.11.2020,a ispitni tak je bio 127,2 bar.2/2

 

Osnovne tehničke karakteristike Energana Gospić1 d.o.o.proizvodni broja 26.0264:

- Maksimalni radni tlak (PS): 81,0 bar

- Maksimalni trajni kapacitet kotla: 26,64 t/h

- Tlak pregrijane pare na izlasku iz kotla: 65,0 bar

- Maksimalna dozvoljena temperatura: 480 °C

- Tvorničkog broj: 1693

 

Bubanj kotla (mjesto postavljanja natpisne pločice):

Natpisna pločica:                                 

Pogled na Liku sa kotla:                   "Ekipakoja je nazočila tlačnoj probi.

 

Tlačna proba kotla (generatora pare) je provedena u skladu s napisanom procedurom 09.10.2020,a ispitni tak je bio 123,0 b

  • Razvoj industrijske radiografije- računalna radiografija
    Razvoj industrijske radiografije- računalna radiografija
    više >
  • Edukacija u 2021. godini
    Edukacija u 2021. godini
    više >
  • Predstavljamo našeg klijenta- Magel d.o.o.
    Predstavljamo našeg klijenta- Magel d.o.o.
    više >
  • Kogeneracijsko postrojenje ĐĐ Termoenergetska postrojenja u 2020. godini
    Kogeneracijsko postrojenje ĐĐ Termoenergetska postrojenja u 2020. godini
    više >
  • S H2@TNG do energetskog prijelaza
    S H2@TNG do energetskog prijelaza
    više >